Srdačno Vas pozivamo na
VII. PEPELNICU UMJETNIKA
– javnu raspravu na temu:
Umjetnost između dopadljivosti i smisla života

U srijedu, 21. veljače 2007. u 19 sati u našoj Galeriji.

Sudjeluju: Đuro Seder, slikar; Berislav Šipuš, skladatelj i Antun Vrdoljak, režiser

       
 

20. 02. - 22. 04. 2007.
Đuro Seder
Lica beskonačnoga

  

22. 02. - 25. 03. 2007.
Roger
Bertemes

  

15. 03. - 13. 05. 2007.
Avangardne
tendencije
u Hrvatskoj
         
 


Tel.: ++385 1 4851 926
Fax: ++385 1 4852 116
e-mail: info@galerijaklovic.hr

Radno vrijeme:
utorak - nedjelja: od 11 do 19 sati
Ponedjeljkom zatvoreno

  

…Seder radikalizira problem usamljenosti, izvodeći ga iz ontološke nedostatnosti ljudskoga bića. Umjetnikove su "ruke zatečene u praznom svoje geste, zastale u nemoći da djelotvorno potvrde jučerašnju vjeru. Ne znaju što bi s komadićima svojega svijeta, do jučer tako izvjesnog, danas u krhotinama.

U doba korizme ne propustite posjetiti izložbu Đure Sedera u Galeriji Klovićevi dvori.

  

Šireći krug međunarodne muzejsko-galerijske suradnje, Galerija Klovićevi dvori popisu zemalja, iz kojih su dosad stizali brojni inozemni izložbeni projekti, pridružuje sada i Luksemburg, odakle stiže izložba „Poezija svjetla i boje“ luksemburškoga  umjetnika Rogera Bertemesa. Premda hrvatskoj javnosti nepoznat, kao i mnogi čija su djela minulih godina bila ovdje pokazana u sklopu suvremenih, kao i klasičnih, dionica pojedinih nacionalnih umjetničkih prezentacija, Roger Bertemes jedan je od onih slikara s kojim  Luksemburg na inozemnoj umjetničkoj sceni s ponosom i s dostojanstvom predstavlja vlastitu umjetničku produkciju druge polovine 20. stoljeća. 

  

Izložba obuhvaća vremenski raspon od šezdesetak godina, od Hrvatskog proljetnog salona i pojave ekspresionizma do posljednjih izdanaka neoavangardnih pojava krajem 70-tih godina. Objašnjavajući našu rubnu poziciju i načine na koji je hrvatska umjetnost prihvaćala, prilagođavala i usvajala jezik i ponašanje avangarde, ova izložba trebala bi ukazati na jedinstvenost i posebnost avangardnih strujanja, u odnosu na dosadašnja tumačenja unutar jugoslavenskog korpusa redovito na uštrp brojčane i kvalitativne prednosti umjetnika avangarde iz naše sredine.