Retrospektivna izložba velemajstora hrvatskog stripa Ivice Bednjanca (Zagreb 1934.) donosi novu valorizaciju njegovog golemog i raznovrsnog opusa s naglaskom na otkriće potpuno nepoznatog i ignoriranog djela grafičkog dizajna (1958.-1988.) na ilustraciju koja je jednako tako potrošna i masovna vrsta, te stripa, originalnih scenarija. Briljantno crtan i pisan, mudro koncipiran kroz razdoblje od 1951. do danas, Bednjančev strip sadrži povijesni strip i tinejđerski strip («Osmoškolci»), kojim je popunio praznine ne samo u hrvatskom stripu nego i u književnosti, društveno političku satiru («Nježni robijaš») i stripovsku grotesku («Nježni sportaš»). Stvorio je legendarne nacionalne anti/ junake za odrasle (Nježni dva puta) i djecu (Genij, Durica). Mnogo prije američkih «Simpsona», iza kojih stoji čitava galerija stručnjaka, Ivica Bednjanec je pišući i crtajući sam svoje stripove ismijao bezrezervno društvene mane i političko-birokratske prijevare, manipulacije i osudio raznovrsna licemjerja, sve u duhu crnog humora koji je sedamdesetih godina zavladao svjetskom scenom. Senzibiliziran za najfinije nijanse dječjeg ponašanja (a to znači temeljno ljudskog) Bednjanec je oštrim opažanjem svega vizualnog i socijalnog postao jedan od najoštrijeg satiričara našeg doba. Za Bednjančev opus bila je važna suradnja s satiričkim časopisom «Kerempuh» 1975. /1976. jer je unutar tog časopisa i tekstom i stripovima stvorio reprezentativni satiričko-humoristički opus koji je istodobno prelazio granice Hrvatske i publicirao se u vodećem njemačkom humorističkom strip- časopisu »Pardon».

Dizajn Ivice Bednjanca u potpunosti odgovara duhu vremena i blizak je vodećem talijanskom dizajnu toga doba pod čijim smo utjecajem bili. Uvođenjem helvetike (kreiranog pisma 1957.) Bednjanec je zajedno s drugim kolegama Vulpeom, Piceljem Palom itd. unosio u industrijski dizajn (koji mu je bio specijalnost) suvremenu estetiku. Nabrajanje klijenata za koje je radio Ivica Bednjanec (Alko Ljubljana, RIZ i Iskra, Ghetaldus, Serum Zavod Kalinovica, Kemijski kombinat Chromos Katran Kutrilin, Kemijska industrija Zagreb, Tvornica Duhana Zagreb, Đuro Bermanec, Jugoton, Farmaceutska industrija Yugoslavije, Prvomajska, MTČ, Zagrebački velesajam, Pik Vrbovec, Sljeme, Zagrepčanka, Ferimport, itd.) već samo po sebi govori da je ime Ivice Bednjanca nužno vezano uz povijest hrvatskog dizajna i da u toj povijesti zauzima važno i istaknuto mjesto. Ova izložba bi trebala ispraviti povijesnu nepravdu kojom Bednjanec izostavljen iz povijesti hrvatskog dizajna, potvrditi njegovu opće poznatu i prihvaćenu stvaralačku širinu i senzibilitet strip majstora bravuroznog crtača i scenariste, karikaturiste, ilustratora, dizajnera, ali bi mogla potaknuti i ozbiljne sociološko-antropološke studije o fenomenu hrvatskog antijunaka Nježnog koji je preko sebe prevalio sve nedaće ovoga svijeta. Mogućnosti višeslojnog iščitavanja, brojne aluzije i skrivene poredbe i indirektne poruke i autorova pronicljivost čini ga i danas kao i prije trideset i više godina ne samo aktualnim i smiješnim na crnohumoran način, nego kristalnim zrcalom društva i pojedinca koji, izgleda, tapkaju u mjestu ne obazirući se na opće promjene društveno-političkih okvira.