Kako inflacija utječe na kredit

Kako inflacija utječe na kredit

Zatražite kredit

Koji iznos trebate?

50 € 25000 €

Koji rok plaćanja želite?

15 Dana 18 Mjeseci
Planirano vrijeme isplate : Danas u 17:52
Ukupan iznos za vraćanje:

Nove korisnike ne tražimo platnu listu za iznose do 400 € na maksimalan rok do 30 dana!
Prednosti za stare (postojeće korisnike): nije potrebna verifikacija osobnih dokumenata, mogućnost odobrenja bez platne liste


PRIMJER KREDITA: Uz zatraženi iznos 1.000,00 EUR na period od 150 dana, ukupan iznos sa svim pripadajućim troškovima iznosi 1.021,20 EUR, uz EKS 8,90%, iznos Premije 21,20 EUR te iznos mjesečne rate 204,24 EUR (5 rata).Minimalni period otplate kredita: 90 dana. Maksimalni period otplate kredita: 540 dana. Najveća EKS (Efektivna kamatna stopa): 9,50%.
Procijenjeno vrijeme isplate je indikativno i ovisi o različitim faktorima, npr. imate li račun u istoj banci kao i vaš zajmodavac, da li ste odmah poslali svu potrebnu dokumentaciju i sl.

Što je inflacija i kako ona nastaje?

Inflacija se može opisati kao povećanje opće razine određenih cijena, robe i usluge. Naglasak je uvijek većinom na povećanju cijena. Kada je riječ o posljedičnoj inflaciji imamo scenarij koji dovodi do određenog pada kupovne moći samog novca, odnosno susrećemo se sa scenarijima di za 5 eura možemo kupiti manje robe ili usluge nego prije par godina. Kako se računa inflacija? Ona se najčešće računa pomoću Indeksa potrošačkih cijena ili CPI. Navedeno se mjeri prema promjenama cijena proizvoda ili usluga koje se koriste u mnogim kućanstvima. U RH izračun se radi na temelju košarice koja sadrži oko 890 proizvoda.

Rast cijena je najčešće rezultat povećane proizvodnje i potražnje, a najčešće se veže za proizvode i usluge. Uzmemo li u obzir da povećanje potrošačkih cijena može dovesti do usporavanja gospodarskih aktivnosti i imati nepovoljan učinak na porezni sustav kao i socijalnu zaštitu, ona je nepoželjna. Središnje banke u brojnim zemaljama žele održavati stabilnost cijena, što je kako se pokazalo zadnjih mjeseci izuzetno teško. Hrvatska ima ciljanu stopu inflacije do 2%, a u ona je već u kolovozu 2020 godine iznosila 1,2%. Razlozi za sve navedeno su brojni.

Kome inflacija ide u prilog?

Iako riječ Inflacija vežemo za negativno, navedeni ekonomski fenomen ima i svojih boljih strana. Ona će prvenstveno omogućiti lakšu otplatu kao i lakše vračanje starih dugova. U primjeru, ako osoba ima plaću od 700 eura i ima kredit gdje rata iznosi 200 eura mjesečno, to znači da trećina prihoda odlazi na kredit. Najviše u Europskoj uniji to osjete stanovnici Bugarske koji su u potrazi za brzim kreditima. Brzi krediti odnosno бързи кредити kako pišu bugari apsolutni su hit na svim tržištima EU, čak i u Hrvatskoj. Vratimo se na Hrvatsku i analizu inflacije. Ako osobi nakon 10 godina plaća poraste na 1000 eura, tada će rata iznositi samo 20% prihoda. Ulagači itekako mogu imati koristi od rasta cijena. Osobito ako je riječ o ulagačima koji su uložili u dionice raznih energetskih kompanija.

Isto tako, ako samo gospodarstvo funkcionira pravilno i ako postoji povećana potražnja za nekretninama, vlasnici nekretnina slobodno mogu naplaćivati po većim cijenama. Inflacija zapravo može otvoriti vrata za povećanje određenog profita. Istina je da ona ima više negativnih nego pozitivnih strana, ali stručnjaci tvrde da je samo potrebno se prilagoditi i da će nam ubrzo sve postati novo normalno. Lakše reći nego staviti u praksu, osobito ako uzmemo u obzir da je gotovo 30% stanovništva u RH na rubu siromaštva. na bugarskom

Inflacija je neprijatelj vaše štednje

Kada pričamo o novcu, trebali bi razmišljati o kontekstu njegove vrijednosti, točnije koliko dobara i usluga možemo kupiti s nekom određenom svotom. Novac svakako ima realnu vrijednost, ali radi inflacije on gubi na svojoj vrijednosti, što znači da on trenutno više vrijedi danas nego sutra. Inflacija je svakako glavni neprijatelj štednje i ostalih investicija koje imaju niske prinose, točnije prinose koji su niži od stope same inflacije. Kada dogovaramo štednju u banci imamo nominalne kamatne stope, točnije riječ je o kamatama koje nisu korigirane za stope inflacije.

Kako bi napravili izračun na stvarni prinos vezan za štednju moramo izračunati samu realnu kamatnu stopu koja kao takva predstavlja razliku između nominalne stope i stope same inflacije. Realna kamatna stopa će ukazati na stvarni prinos koji se ostvario radi naše investicije. Ako uzmemo u obzir da su trenutne kamatne stope na štednju niske, one zapravo nisu dostatne kako bi spriječile negativne efekte same inflacije. Ovo znači da gubimo na vrijednosti novca i da je štednja zapravo neisplativa.

Što je s kreditima? Mnogi u inflaciji vide rješenje za kredite i mnogi očekuju kako će inflacija “pojesti” kredite. Mnogi tako očekuju povećanje plaća radi održavanje kupovne moći u periodu inflacije, što znači da će i sama otplata biti jednostavnija. Očekivanja su jedno a realnost drugo, pošto je u srpnju objavljeno kako je vijeće ESB-a povećalo kamatne stope u cilju smanjenja inflacije. U objavi stoji kako će kamatne stope rasti i u sljedećim mjesecima jer upravo one pridonose smanjenju inflacije.
Tagovi:

VIŠE IZ KATEGORIJE

Uloga centralnih banaka u monetarnoj politici

Uloga centralnih banaka u monetarnoj politici

Centralne banke imaju ključnu ulogu u monetarnoj politici koja se najjasnije očituje kroz regulaciju novčane ponude u gospodarstvu. Upravljanjem količinom novca koja je u optjecaju, te institucije nas