Organizatori

Galerija Klovićevi dvori

M.T. Abraham Centar za vizualne umjetnosti

 

Kustosica izložbe

Marina Viculin

 

Kustosica M.T. Abraham Centra za vizualne umjetnosti

Dalit. L. Durst

 

Kustosica pripravnica

Danijela Marković

 

Postav i grafički dizajn izložbe

Matea Bronić

 

Na spomen imena Edgara Degasa (1834-1917), pred očima će nam bez odgađanja zaplesati niz gracilnih balerina. Jednako lijepe i zanosne bez obzira jesu li slikane uljem, ugljenom ili pastelom, njegove su plesačice svojom zvjezdanom slavom zasjenile po mnogim stručnjacima najbolja djela slavnoga majstora – njegove skulpture.

Degas je devetnaestostoljetni umjetnik zadivljen pokretom. On slika konje, kupačice i balerine. Slika ih kako plešu, istežu se, skaču i trče, sagibaju se. Degas je slikar tijela u pokretu. Veliki je majstor brzo shvatio da se bit pokreta i ljepota napetog tijela može najbolje iskazati u trodimenzionalnoj skulpturalnoj formi. 

Degasove su skulpture najmoderniji dio njegovog opusa. Često se o njima mislilo kao o studijama jer su slobodno oblikovane i hrabro postavljene bez ograničenja i pravila ranijeg stoljeća. No, malo ih je poslužilo kao predložak za slike. Mnoge djevojke prepoznajemo i na skulpturama i na crtežima i na slikama što pokazuje da su skulpture bile samostalan i jednakovrijedan majstorov interes.

 Jedina skulptura koju je izložio za života Mala balerina od četrnaest godina, pokazana na izložbi impresionista 1881. godine svojim je novim naturalističkim pristupom izazvala zgražanje i publike i kritike. Vjerojatno se upravo zato majstor nikada kasnije nije odlučio pokazati ostale. 

Interes za skulpturu budi se kod Degasa oko 1850. godine kada često boravi u Normandiji gdje promatra konje na farmi, na trkama, u kasu i u galopu. Tragajući za adekvatnim materijalom u kojem će zabilježiti tu magiju pokreta, Degas je otkrio da je za njegove ideje savršena podatnost mješavine plastelina i pčelinjeg voska. Mekoća materijala omogućavala mu je slobodno preoblikovanje forme koliko god puta je trebalo, bez obzira na protok vremena. Primjerice, mogao je bez problema nogu konja pomicati prema  gore ili dolje, lijevo ili desno.

Brončani odljevi Degasovih skulptura koje ćemo vidjeti na zagrebačkoj izložbi  napravljeni su tek nakon majstorove smrti. Njihovi voštani predlošci čuvaju se u nekoliko svjetskih muzeja, većina ih je i danas u SAD dok je tek šest primjeraka u pariškom Musee d'Orsay. Kolekcija od 74 odljeva koju ćemo Vam pokazati na izložbi u Galeriji Klovićevi dvori vlasništvo je M.T. Abraham centre for visual arts. Osim balerina, kupačica i konja u pokretu u kolekciji se nalazi i nekoliko portreta te jedan torzo. 

Otkriti Degasa kao kipara silno je uzbudljivo. Vidjeti plesni pokret njegovih balerina u prostoru, doživjeti volumen propetih ili konja u kasu, ili savitljivost tijela kupačica, znači tako poznatu Degasovu sliku sagledati u trećoj dimenziji. Novi doživljaj Degasa je i u sagledavanju površinske strukture tih skulptura, koje odaju impresionističko oblikovanje. I otkrivaju slavnoga slikara kao nenadmašnog kipara.  

 

Katalog izložbe možete kupiti u Art Shopu Galerije Klovićevi dvori.

Vezani sadržaj

Izložbe iz te godine

Kula Lotrščak

Najljepši vidikovac u Zagrebu / Grički top / Fotografske izložbe / Poklon galerija 

Art shop

Suveniri / Poklon galerija / Katalozi / Monografije / Radovi hrvatskih dizajnera

Najam prostora

Održite domjenak, PR događaj, stručni skup ili press konferenciju u prostorima Galerije, javite nam se na najam@galerijaklovic.hr

Grupni posjeti

Organizirajte grupni posjet Galeriji i javite nam se na +385 (0) 1 4851 926 ili info@galerijaklovic.hr